Polinacija

Polinacija

 

U proizvodnji u zaštićenom prostoru veliki problem, naročito kod paradajza, predstavlja oprašivanje i oplodnja cvetova zbog slabe cirkulacije vazduha i smanjenog prisustva insekata u objektima, naročito u hladnijem delu prelaznih godišnjih doba.

Za polinaciju useva postoje različiti načini: mehanički (vibratori, ventilatori, pulsatori, …), hemijski (hormoni) i biološki (upotreba bumbara). Kako su zahtevi za kvalitetom i zdravstvenom bezbednošću voća i povrća sve veći, najprihvatljiviji način je biološka metoda, koja se zasniva na korišćenju bumbara kao oprašivača. Prednosti koje se ostvaruju korišćenjem bumbara kao polinatora su višestruke: ranije dozrevanje, intenzivnija boja i veća ujednačenost plodova, veća prosečna masa i čvrstina plodova, veći prinos, bolji kvalitet, odnosno veći sadržaj šećera (briks).

Najčešće postavljeno pitanje je zašto baš bumbar, a ne pčela? Ustanovljeno je da su bumbari produktivniji i manje osteljivi na temperaturne oscilacije, nizak intenzitet svetlosti, pa samim tim imaju veći broj posećenih cvetova. Danas se bumbari koriste za polinaciju zasada različitih biljnih vrsta, najčešće: paradajza, paprike, tikvice, lubenice, jagode, borovnice, kupine, maline, kajsije, trešnje, višnje, kruške, jabuke i dr, kao i semenskog useva suncokreta, uljane repice i lucerke. Kod manjih objekata zaštićenog prostora se često javlja problem sa neefikasnošću rada bumbara. Glavni razlozi za to su:

– Upotreba pojedinih hemijskih preparata, koji nisu dozvoljeni kod korišćenja bumbara;

– Loš kvalitet i gorak ukus polena, koji nastaje usled velikih oscilacija temperature i vlažnosti vazduha unutar objekata;

– Visoke temperature i niska vlaga u niskim objektima, jer tada bumbari ostaju unutar košnice kako bi rashladili larve; mrke pege na pucvaltu su znak da radilice usnim aparatom raspršuju šećernu vodicu po površini.

– Objekti su bez barijera na čeonim otvorima pa bumbari odlaze na obližnji izvor polena (bagrem, mrtva kopriva, drugo livadsko cveće).

Bumbari se postavljaju u usev na početku cvetanja prve cvetne grane (kod paradajza) i redovno dopunjavju adekvatnim brojem košnica, sve do kraja cvetanja poslednje cvetne grane. U cilju zasenjivanja košnica u vrućim danima preporučuje se premeštanje košnica u zasenjeni deo objekta, ili postavljanje nastrešnica za zasenu. Cvetovi koji su oplođeni bumbarima na vrhu prašnika dobijaju mrke pege, tako da se vrlo lako može pratiti efikasnost rada bumbara.

Koppert proizvodi različite tipove košnica trgovačkog naziva NATUPOL, sa društvima bumbara vrste Bombus terrestris. Zavisno od namene Koppert proizvodi sledeće tipove NATUPOL košnica:

– MINIPOL – povrće kratke vegetacije u malim objektima zaštićenog prostora. Jedna košnica pokriva do 300 m2.

– NATUPOL XS – povrće kratke vegetacije u zaštićenom prostoru. Jedna košnica pokriva do 700 m2.

– NATUPOL S – povrće kratke vegetacije u zaštićenom prostoru. Jedna košnica pokriva do 1.000 m2.

– NATUPOL N – povće kratke vegetacije u zaštićenom prostoru. Jedna košnica pokriva do 1.500 m2.

– NATUPOL E – povrće, voće, jagode. Jedna košnica pokriva do 2.000 m2.

 

                                                        

MINIPOL                                                                                                                                           NATUPOL

 

TRIPOL – Usevi povrća na otvorenom polju, zasadi voća, jagode, suncokret, lucerka. Jedna košnica pokriva 5.000- 10.000 m2. Izrazito pogodna za oprašivanje u voćnjacima. Košnica je izrađena od vodootporne šperploče koja štiti društvo bumbara od glodara i ostalih štetočina u poljskim uslovima, te još ima i dodatnu izolaciju koja eliminiše uticaj vremenskih uslova na roj. U početnoj fazi cvetanja preporučuje se korišćenje dve TRIPOL košnice na površini od 10.000 m2, a kada se na istoj površini pojave prirodni oprašivači, koristi se samo jedna TRIPOL košnica. Za trešnju i borovnicu u intenzivnim zasadima ide do 3 košnice po hektaru.

                

 

NATUPOL BOOSTER – usevi povrća na otvorenom polju, zasadi jagode, maline, borovnice, te semenski suncokret i lucerka. Jedna košnica pokriva 5.000- 10.000 m2 i sadrži najmanje 300 aktivnih radilica, maticu, kao i potpuno formirano društvo sa jajima, larvama i pupama. Naročito se preporučuje u polinaciji voća jer je košnica izrađene od vodotponog materijala sa velikim ventilacionim otvorima.

Takođe, u polinaciji različitih semenskih useva koristiti vrstu Lucilia (=Musca)sericata kada imamo vrlo ograničene površine, ili vrlo teške uslove za oplodnju.

 

 

– NATUFLY
U poroznim papirnim vrećicama zapremine 2 l nalazi se oko 33.000 larvi ove mušice, koja se primenjuje jednom nedeljno u sledećim količinama:

– Semenski usevi kupusnjača (kupus karfiol, uljana repica) 15 – 20 ml/m2
– Semenski usevi salate i endivije 10 – 15 ml/m2
– Semenski usevi mrkve 15 -20 ml/m2
– Semenski usevi luka i praziluka 15 -20 ml/m2